Krf - zemlja srpskog spasa i vaskrsnuća

Corfu - Kerkyra - Krf - ostrvo spasa i uzdignuća posrnule Srbije


Za ostrvo Krf najdubljim emocijama  vezani su svi Srbi, budući da su se na njemu odvijali najdramatičniji događaji srpske istorije dvadestog veka.
U Prvom svetskom ratu, nakon neuspešne herojske odbrane pred združenim nemačkim i austrougraskim snagama, srpska vojska je bila prinuđena na povlačenje jedinim slobodnim pravcima- preko Albanije i Crne Gore. Krajem novembra i decembra 1915. u odstupnom maršu nezabeleženom u istoriji ratovanja stradalo je, po zvaničnom izveštaju ministra vojske preko 243 000 vojnika, oficira i civila. Posle dužeg vremena iščekivanje, iz albanskih lučkih gradova Drača i Valone na Krf je evakuisano savezničkim brodovima preko 150 000 pripadnika srpske vojske. Iskrcavanje je trajalo od 19.januara do 18. aprila 1916. u luci Guvija, nekoliko kilometara severno od grada Krfa. Posle trijaže na malom ostrvu Lazaret koju su obavili saveznički oficiri, najteže bolesni su upućeni na obližnje kamenito ostrvo Vido. Kao posledica prethodnih napora, masovno su umirali bolesni vojnici. U početku su bili sahranjivani u rakama na kamenitoj obali ostrva, kasnije su njihova tela polagana iz sanitetskih barki u dubine Jonskog mora. Pesnik Milutin Bojic ovekovečio je najtragičniji čin srpske ratne drame u pesmi Plava grobnica.

Nakon nekoliko meseci boravka na ostrvu u sedam vojnih logora u unutrašnjosti ostrva i u gradu Krfu, srpski vojnici su se čudesno oporavili. Već u aprilu i maju 1916. većina vojnika je evakuisana na Halkidiki, gde su su kasnije uzeli učešće u borbama na Solunskom frontu. Na Krfu su do kraja Prvog svetskog rata organizovani organi državnog aparata Kraljevine Srbije u izgnanstvu- prestolonaslednik, skupština, vlada, sudovi, zatvori, škole i drugi.
Pored drugih vrednih umetničkih dela i najpoznatija srpska pesma "Tamo daleko" nastala je na Krfu kao izraz tuge za napuštenom otadžbinom. Srbi su sa gostoljubivim Krfljanima koji su ih primili u najtežim trenucima stvorili čvrste veze koje traju do današnjih dana.
   Krfski teatar za vreme Prvog svetskog rata


SPOMENICI SRPSKE ISTORIJE NA KRFU

VIDO


 

 

 

 

Najvažniji spomenik srpske istorije na Krfu je mauzolej podignut 1939.godine.
U unutrašnjosti mauzoleja u kasetama su pohranjena 1232 posmrtna ostatka srpskih boraca i civila čija su imena bila poznata, po azbučnom redu. U dva bočna bunkera iznad kojih su lice i naličje Albanske spomenice su sahranjene kosti 1500 žrtava čija imena nisu bila poznata.

Kameni krst je prvi spomenik na Vidu koji je podigla Kraljevska mornarica Krljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Do spomenika se dolazi stazom sa desne strane mauzoleja.

Spomen-ploča bratimljenja Krfa i Kruševca nalazi se nekoliko metara od pristanišne uvale na Vidu, sa leve strane puta koji vodi ka mauzoleju. Ploča je postavljena 1996 godine, na desetu godišnjicu bratimljrnja dva grada.

 

GUVIJA

   Spomen ploča iskrcavanje srpske vojske

   postavljena je 1975 godine.

   Nalazi se nekoliko metara od mora na plaži u Guviji.