Više o Staroj planini

Stara planina je najveća planina u istočnoj Srbiji, visokoplaninski masiv koji se prostire kao prirodna granica prema Bugarskoj. pripada grupi venačnih planina, a njen glavni venac prostire se približno od Zaječara do Crnog mora u dužini od oko 550 km. Pri tom manji deo glavnog venca (oko 150 km) predstavlja granicu izmedju Srbije i Bugarske, a veći deo (oko 400 km) deli Bugarsku na dva dela: severnu i juznu. Drugo ime za Staru planinu je Balkan, tako da je zapravo po ovoj planini i celo Balkansko poluostrvo dobilo ime.

Najviši vrhovi glavnog venca duž granice izmedju Srbije i Bugarske su: Golemi kamen (1969m), Dupljak (2032m), Midzor (2169m), Golema cuka (1957m), Vrazja glava (1935m), Tri cuke (1937m), Kopren (1963m) i Srebrna glava (1932m). U Srbiji, ovaj venac pripada opstinama Zaječar, Knjaževac, Pirot i Dimitrovgrad. Najviši vrh na celoj planini je Botev (2376m) i nalazi se u Bugarskoj.
Od glavnog venca odvajaju se nekoliko odvojka koji zalaze u Srbiju. Značajniji vrhovi na njima su: Babin zub (1758m), Zarkova čuka (1848m), Prilepski vrh (1905m), Tupanar (1955m), Lazarevi jaglaci (1874m), Bratkova strana (1943m), Mramor (1760m) itd.
Stara planina je skoro pet meseci godišnje pod snegom na visini između 1.100 i 1.900m. To je dobar potencijal za izgradnju dugih staza za alpsko skijanje.
“Babin zub” (sa vrhom nadmorske visine 1.758 m) je jedan od najlepših krajolika Stare planine. Markantne stene Babinog zuba završavaju se jugozapadno od vrha Midžor (nadmorske visine 2.169 m), najvišeg vrha Stare planine i Srbije. Babin zub predstavlja zaštićeni prirodni rezervat.

Babin Zub je specifičan morfološki oblik gde je zapadna strana (Knjazevačka) karakteristična po vertikalnim odsecima stena, gde se jedan odstenjak izdvaja oblikom koji podseća na stari zub, po čemu je i dobio naziv. Njegova visina iznosi, oko 200m i pristupačna je samo alpinistima. Sa južne strane Babin Zub je blago trbušast i spušta se prema selima Topli Do i Zaskovci, na strani opštine Pirot.

Sam vrh – Babin Zub, kao i naš deo Stare Plnanine, pripada pojasu kontinentalne klime, gde su leta zarka, sušna i vrela, a zime su hladne sa jakim vetrovima i snegom, i slabo su izražena prelazna godišnja doba. Zimski vetar je košava – krivac ili krivak, koji donosi sneg, a dominantan vetar u većem delu godine je severo–zapad, za Knjazevac poznat kao “Banjac”, a jug i jugo-istok su vetrovi razvigorci. Sneg traje od oktobra do apraila – maja, a na južnoj strani od novembra – decembra do marta meseca.

Celo područje je bogato izvorima i ima puno vode. Pored planinarskog doma nalazi se izvor iz koga nastaje Trgoviški Timok, a planinari su odavnina korisili tu vodu za piće. Sada je ta voda kaptirana i iz te kaptaže se Planinarski Dom i hotel EPS Tursa snabdevaju vodom. To je i najhladnija voda u bivšoj SFR Jugslaviji, po Jovanu Cvijiću, sa 4 C. Pored ovog šumskog izvora na Midžoru postoje još Kaludjerske vode (1780m) i Tri Kladenca ( preko 1800m) koji su bogati vodom u toku cele godine. Na Jabučkom Ravništu izvori su Dojkino Vrelo, Zaskovački kamen, Vir i Tresetište. Treset je nastao dugogodišnjim slaganjem materijala od lišća i grana koje je taložio ovaj potočić. Treset se još uvek ne iskopava i čuva se, da se ne bi narušila prirodna celina ove visoravni. Celo podrucje, osim stočarskih, nije dirnuto i predstavlja nenarušenu prirodnu celinu. Bogatstvo Babinog Zuba i Stare Planine je i u njenom podzemnom delu, jer su potoci zlatonosni, ima granita, uljnih škriljaca, urana i drugih rudnih bgatstava.

Sela koja okruzuju Babin Zub su: Ravno Bučije, Aldina Reka, Janja, Mezdreja, Crni Vrh, Ćuštica, Stanjinac, Šugrin, Mirkovci, Zaskovci, Topli Do. Omiljeno jelo ovog kraja je belmuž i jagnjeće pečenje.